Zima miriše na kuhano vino

Kuhano vino, popularno i u inozemstvu i kod nas, piće je koje ne nedostaje ni na jednom adventskom sajmu. Riječ je o alkoholnom piću na bazi vina obogaćenog šećerom, kriškom naranče i svečanim začinima poput cimeta i klinčića. Može se poslužiti hladno ili toplo, ali zimi je topla verzija najbolja jer nas ugodno grije. Prema tradiciji, kuhano vino pilo se prije Noći vještica i oko Božića. Priprema ovog popularnog pića svugdje je manje-više ista, razlike su samo u izboru vina. Često se događa da ljudi za kuhano vino izaberu vino lošije kvalitete, no potrebno je znati da konačni rezultat ovisi i o kvaliteti samog vina. Začini su samo dodatak, a ne nešto što će prikriti loš okus vina.

Kažu da se navika pijenja kuhanog vina razvila u planinskim područjima Europe, gdje se ovaj topli napitak pio tijekom dugih hladnih večeri. Kroz povijest se ovaj običaj proširio po cijeloj Europi pa se i danas pojavljuje u ovakvim i drugačijim verzijama. Izvorna receptura predviđa korištenje crnog vina, no s vremenom se u pripremi kuhanog vina ponegdje ustalila uporaba bijelih vina, posebice u dijelovima Italije i Njemačke.

Danas smo nekako navikli da se kuhano vino priprema i poslužuje na raznim sajmovima i zabavama, a ovo toplo piće, inače pod drugim imenima, postoji gotovo svugdje u Europi. U Njemačkoj je poznat kao glühwein. Crno vino, začinjeno štapićima cimeta, anisom, šećerom i kriškama citrusa, a ponekad se dodaje i mahuna vanilije ili rum. U nekim dijelovima Njemačke umjesto klasičnog vina koriste dosta voćnih vina, poput vina od borovnice ili trešnje.

U skandinavskim zemljama poznat je kao glögg ili gløgg. U Francuskoj je kuhano vino poznato kao vin chaud, u Nizozemskoj ga zovu bisschopwijn ili biskupsko vino, a popularno zimsko piće može se pronaći i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Sama priprema, ruku na srce, nije nimalo zahtjevna. Trebat će vam naravno crno vino kao glavni sastojak i dodaci – šećer, cimet, kardamom, đumbir, klinčići i gorka naranča.

Po želji se možete poigrati i s drugim okusima, poput votke ili rakije. Važan faktor u kuhanju vina je temperatura posluživanja. U nekim dijelovima južne Europe prilično je uobičajeno da se kuhano vino posluži hladno ili kao aperitiv, što znači da se skuha dan prije, a zatim ostavi da odstoji u hladnjaku do upotrebe. Priprema je zaista jednostavna, a vaš će stan i dalje zadivljujuće mirisati.

S obzirom na to da je kuhano vino popularno zimsko piće u mnogim zemljama, postoje i brojni recepti za njegovu pripremu, a svi se baziraju na manje-više istoj osnovi. Osim odabira najprikladnijeg vina, posebnu pozornost treba posvetiti fermentaciji koja može biti duga ili kratka. Fermentacija je zapravo kontrolirana količinom alkohola u napitku. Kod dugotrajnog kuhanja moramo paziti na dodavanje šećera i ostalih sastojaka. Vino je također najbolje kuhati duže i na nižoj temperaturi te uz stalno miješanje postupno dodavati šećer i druge začine. Najčešći sastojci koje dodajemo u kuhano vino su klinčići, cimet, anis, muškatni oraščić i neki drugi koji ovise o osobnim željama. U kuhano vino često se dodaju kriške naranče ili limuna.

Kako napraviti ukusno mirisno kuhano vino:

Za pripravo boste potrebovali:

• 1 litra crnog vina

• 0,5 litara vode

• 200 g smeđeg šećera

• 10 klinčića

• 2 štapića cimeta

• 2 naranče

• rum (po ukusu)

Priprema kuhanog vina oduzet će vam 20 do 30 minuta. Najprije dobro operite naranče i narežite ih na kolutiće, a zatim zabijte klinčiće u koru. Zatim se kriške naranče stave u lonac, te se zalije vinom i vodom. Dodajte dvije staklenke ruma, šećer i cimet. Zatim kuhajte na srednjoj vatri do vrenja, a zatim kuhano vino odložite i ulijte u čaše ili šalice. Ukrasite kriškama naranče i uživajte u eksploziji aromatičnih okusa.